“Osvijesti se – Zaustavi rezistenciju“ – Šta je ‘antimikrobna rezistencija’?
Antimikrobna sredstva – uključujući antibiotike, antivirusna, antifungalna i antiparazitska sredstva – su lijekovi koji se koriste za liječenje infekcija kod ljudi, životinja i biljaka.
Širom svijeta bakterije, virusi, gljivice i paraziti se mijenjaju i počinju da ne reagiraju na lijekove koji se koriste za liječenje infekcija koje uzrokuju. Ova antimikrobna rezistencija (AMR) se javlja prirodno, obično kroz genetske promjene. Međutim, prekomjerna i zloupotreba antimikrobnih sredstava ubrzala je razvoj antimikrobne rezistencije, kao i nedostatak čiste vode i kanalizacije i neadekvatna prevencija i kontrola infekcija. To otežava liječenje infekcija, što povećava rizik od širenja bolesti, pojave težih oboljenja i smrti.
Svi živi organizmi sposobni su prilagođavati se okolišnim uslovima, a kako se mikroorganizmi, a ponajprije bakterije na koje djelujemo antibioticima, vrlo brzo razmnožavaju, njihova se prilagodba, u odnosu na životinjsku ili ljudsku, odvija relativno brzo, već za nekoliko godina. U kontaktu s antibiotikom bakterije razvijaju otpornost na različite načine – na određeni način ih neutraliziraju ili mijenjaju svoj metabolizam i zaštitu stanice kako im antibiotik ne bi naštetio. Bakterije kod kojih se najčešće razvija otpornost nazivaju se zajedničkim imenom ESKAPE patogeni, a to su Enterococcus faecium, Staphylococcus aureus, Klebsiella pneumoniae, Acinetobacter baumannii, Pseudomonas aeruginosa i sojevi Enterobacteriaceae. Bolesti koje su se nekoć lakše liječile poput upale pluća, tuberkuloze, gonoreje i salmoneloze, danas se liječe teže i dugotrajnije, što znatno poskupljuje liječenje, a nerijetko je i uzrok hospitalizacije, ali i prijevremene smrti. Javnosti je od ovih bakterija možda najpoznatija MRSA (meticilin otporan zlatni stafilokok), koja se iznimno teško liječi i koja je bila uzrok nekih od najtežih bolničkih infekcija.
Iako možda upozorenja o antimikrobnoj rezistenciji laicima zvuče katastrofično ili kataklizmički, zaista ih treba ozbiljno shvatiti jer se vrlo lako može dogoditi da odavno zaboravljene i danas neopasne zarazne bolesti ponovno postanu teško izlječive.
Svjesnost građana o mogućoj štetnosti neopravdane primjene antimikrobnih lijekova i promicanje zdravih načina života može dovesti do mnogo bolje kontrole širenja otpornih sojeva mikroorganizama te sprečavanja infekcija koje uzrokuju.
Svjetska sedmica svijesti o antimikrobnoj rezistenciji (18.11. – 24.11.)
Svjetska sedmica svijesti o antimikrobnoj rezistenciji (eng. World Antimicrobial Awareness Week – WAAW) ima za cilj povećati svijest o globalnoj otpornosti na antimikrobna sredstva i ohrabriti najbolje prakse u široj javnosti, među zdravstvenim radnicima i donosiocima politika kako bi se izbjeglo dalje nastajanje i širenje rezistencije na antimikrobna sredstva.
Svjetska sedmica svijesti o antimikrobnoj rezistenciji se obilježava u mjesecu novembru, od 18. do 24. novembra, svake godine. Globalna tema WAAW 2021. godine, kako su odlučile tripartitne organizacije (FAO, OIE i WHO) je: “Osvijesti se, zaustavi rezistenciju“.
Kao i prethodnih godina, sveukupni slogan za podizanje svijesti o AMR-u i Svjetske sedmice o antimikrobnoj rezistenciji, je: “Antimikrobna sredstva: Pažljivo upotrebljavati“.
Svjetska Zdravstvena Oorganizacija (WHO) je proglasila antimikrobnu rezistenciju za jednu od 10 najvećih globalnih prijetnji javnom zdravlju s kojima se suočava čovječanstvo. Potrebno je više rada na širenju svijesti o AMR-u među kreatorima politike, pružaocima usluga, ljekarima, veterinarima i javnosti.
Uzroci i uticaji AMR-a se odnose na zdravlje ljudi, životinja i životne sredine. Stoga, rješavanje AMR-a zahtijeva holistički i multisektorski pristup – koji se naziva pristup Jednog Zdravlja (eng. One Health). Ovaj pristup je kolaborativni, multisektorski i transdisciplinarni pristup koji prepoznaje međusobne veze između ljudi, životinja, biljaka i njihovog zajedničkog okruženja. Rješenja implementirana kroz One Health pristup okupljaju različite eksperte za zajednički rad. Osmišljavanjem i implementacijom multisektorskih programa, politika, zakonodavstva i istraživanja sa pojedincima iz oblasti zdravlja ljudi, zdravlja kopnenih i vodenih životinja i biljaka, proizvodnje hrane i stočne hrane i zaštite okoliša, borba protiv AMR se može efikasno usmjeravati i naširoko komunicirati kako bi se postigli bolji rezultati.
Uloga INZ-a u obilježavanju Svjetske sedmice svijesti o antimikrobnoj rezistenciji
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), kao ustanova koja djeluje na One Health principima, prepoznaje potrebu za pristupom antimikrobnim sredstvima, jer su oni neophodni za osiguranje zdravlja ljudi i životinja, funkcionisanje lanaca opskrbe hranom, kao i sigurnosti hrane. Međutim, sve države, pa tako i BiH, moraju pojačati provedbu svojih nacionalnih AMR strategija i politika u različitim sektorima, kao i svoju predanost rješavanju pojave AMR-a.
AMR kriza odnosi se na sve. Dakle, djelujmo sada radi zaštite cijelog čovječanstva.
Povodom Svjetske sedmice svijesti o antimikrobnoj rezistenciji, INZ u saradnji sa Ljekarskom komorom ZDK, dana 23.11.2021. godine (17:00 sati), u hotelu “Zenica” u Zenici, organizuje stručni skup pod ovogodišnjom temom WAAW-a: “Osvijesti se – Zaustavi rezistenciju“. Na stručnom skupu su predviđena i predavanja naših eminentnih stručnjaka u ovoj oblasti sa aktuelnim temama:
Prof.dr.sc. Selma Uzunović, dr.med., spec. mikrobiologije – Antimikrobna rezistencija – globalna prijetnja za zdravstvene sisteme
Prim. dr.sc. Sabina Šestić, dr.med., spec. med. mikrobiologije sa parazitologijom – Antimikrobna osjetljivost i rezistencija – EUCAST
Doc.dr.sc. Amir Ibrahimagić, dipl.ing. MLD – Osvrt na fenotipske metode i antimikrobnu rezistenciju
Prim. Dijana Šarić, dr.med., spec. med. mikrobiologije sa parazitologijom – Antimikrobna rezistencija na području Zeničko-dobojskog kantona
Prim. Nerma Mušić, dr.med., spec. infektologije – Racionalna upotreba antibiotika
“Spread Awareness, Stop Resistance“
One Health Centar INZ