SVJETSKA SEDMICA SVIJESTI O ANTIMIKROBNIM SREDSTVIMA 2020
(eng. World Antimicrobial Awareness Week – WAAW 2020)
18.-24. novembar 2020.
“Antimikrobna sredstva: pažljivo postupati.“
“Ujedinjeni u One Health pristupu za zaštitu antimikrobnih sredstava“
Svjetska sedmica svijesti o antimikrobnim sredstvima (WAAW) ima za cilj povećati svijest o globalnoj antimikrobnoj rezistenciji (AMR) i potaknuti najbolje prakse u široj javnosti, zatim kod zdravstvenih radnika i kreatora politika kako bi se izbjegla daljnja pojava i širenje infekcija otpornih na lijekove.
Od 2015. godine, WAAW se fokusira na podizanje svijesti i edukaciju o odgovornoj i razumnoj upotrebi antimikrobnih sredstava. Ranije se obilježavala kao “Svjetska sedmica svijesti o antibioticima“, a ime je ove godine promijenjeno u “Svjetska sedmica svijesti o antimikrobnim sredstvima“, kako bi odražavalo širinu inicijative. Antimikrobna sredstva uključuju antibiotske, antivirusne, antifungalne i antiprotozootske agense, koji su ključni alati za liječenje bolesti kod ljudi, životinja i biljaka.
WAAW je posebno važan ove godine jer postojeća kriza sa pandemijom COVID-19 povećava zloupotrebu i prekomjernu upotrebu antimikrobnih sredstava, uključujući antibiotike. Ako se nešto ne poduzme, ovo bi moglo pogoršati rastuće, dugoročne probleme antimikrobne rezistencije (AMR).
Antimikrobna rezistencija (AMR) nastaje kada se bakterije, virusi, gljivice i paraziti odupru učincima lijekova, što otežava liječenje uobičajenih infekcija i povećava rizik od širenja bolesti, pojave težih oboljenja i smrti. Višestruki faktori – uključujući prekomjernu upotrebu lijekova kod liječenja ljudi, stoke i u poljoprivredi, kao i otežan pristup čistoj vodi, odgovarajućim sanitarnim uslovima i higijeni – ubrzali su prijetnju antimikrobne rezistencije širom svijeta.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), kao ustanova koja djeluje na One Health principima, prepoznaje potrebu za pristupom antimikrobnim sredstvima, jer su oni neophodni za osiguranje zdravlja ljudi i životinja, funkcionisanje lanaca opskrbe hranom, kao i sigurnosti hrane. Međutim, sve države moraju pojačati provedbu svojih nacionalnih AMR strategija i politika u različitim sektorima, kao i svoju predanost rješavanju pojave AMR-a.
Prema tome, INZ savjetuje ljudima da ne smiju koristiti antimikrobna sredstva (antibiotike i dr.) bez nadzora ljekara, odnosno da se isti smiju koristiti samo kada ih ljekar propiše u tačno navedenoj dozi, intervalu i vremenu primjene.
S druge strane, pacijenti mogu dobiti infekcije prilikom pružanja zdravstvene zaštite, obično uzrokovane patogenima otpornim na antibiotike, što može dovesti do sepse ili smrti. Ljudi također mogu dobiti infekcije otporne na antibiotike u svojoj zajednici, na primjer, gonoreju, tuberkulozu (TB) ili infekcije prenosive hranom. Zato, ljekari moraju poduzeti odgovarajuće radnje kako bi zaštitili svoje pacijente i ljude u zajednici od infekcija otpornih na antibiotike:
- Pomozite u sprečavanju infekcija i njihovog širenja
- Poboljšajte propisivanje antibiotika
- Budite oprezni i poduzmite akciju.
Antibiotici spašavaju živote, ali svaki put kada se koriste mogu izazvati neželjene efekte i dovesti do rezistencije na antibiotike.
Također, INZ savjetuje farmere (vlasnike i/ili držaoce životinja) da ne upotrebljavaju antimikrobna sredstva samostalno, već da se isti smiju primjenjivati samo od strane ovlaštenog veterinara. Takvo ponašanje u prošlosti je nažalost i dovelo do pojave antimikrobne rezistencije na lijekove, ali sada to u praksi dovodi i do finasijskih gubitaka. Npr. usljed nestručne i neodgovarajuće primjene antibiotika kod mliječnih krava, produžava se vrijeme karence pojedinih lijekova (period izlaska lijeka iz organizma), tako da je zabranjen otkup tog sirovog mljeka, jer takvo mlijeko nije dozvoljeno za upotrebu u ishrani ljudi i životinja, što kod farmera prouzrokuje finansijske gubitke.
Veterinari su lideri i nadzornici u očuvanju efikasnosti antibiotika za životinje i ljude. Radeći sa vlasnicima životinja i proizvođačima, veterinari mogu usporiti rezistenciju na antibiotike primjenom strategija prevencije bolesti i poboljšanjem upotrebe antibiotika, a da istovremeno garantuju visokokvalitetnu medicinsku njegu za životinje. Poduzmite odgovarajuće radnje kako biste zaštitili svoje pacijente i ljude u zajednici od infekcija otpornih na antibiotike:
- Spriječite bolest
- Očistite ruke i opremu
- Vodite tačnu evidenciju o liječenju i ishodima
- Odaberite i koristite antibiotike na odgovarajući način
- Budite u toku (ostanite u toku sa alatima za prevenciju bolesti; i profesionalnim standardima za upotrebu antibiotika)
- Spriječite zagađenje okoliša
- Posvetite se upravljanju antibioticima.
AMR je globalna kriza i nema više vremena za čekanje. Svako ima svoju ulogu u očuvanju efikasnosti antimikrobnih sredstava. INZ poziva sve zainteresirane strane u državi da ojačaju mjere za borbu protiv AMR-a, suoče se sa ovim globalnim izazovom i ohrabre ljude da promijene svoje ponašanje u vezi s upotrebom antimikrobnih sredstava. Sve ustanove/organizacije/agencije opredijeljene za zaštitu zdravlja ljudi i životinja, zaštitu okoliša, zatim prehrambeni sektor, kao i civilno društvo, moraju ujediniti napore na očuvanju antimikrobne efikasnosti kroz multisektorski One Health pristup.
AMR kriza odnosi se na sve. Dakle, djelujmo sada radi zaštite cijelog čovječanstva.
ONE HEALTH – ONE WORLD – ONE FUTURE
Rusmir Goletić, DVM
